Sisari
Od šumskih zveri, kopitara i slepih miševa Srbije do kitova, foka, slonova i torbara sveta.
Prirodnjački atlas živog sveta
Upoznaj živi svet.
Životinje, biljke i prirodne veze koje naš svet čine čudesnim.
Prirodopis je mesto za radoznale čitaoce, učenike, roditelje i ljubitelje prirode: ovde možete pronaći određenu vrstu, razumeti njenu građu i ponašanje i otkriti kako je povezana sa drugim organizmima i svojim staništem.
Čitalački ulazi u atlas
Odakle počinjemo?
Izaberite oblast živog sveta koju želite da istražite — od velikih kičmenjaka do biljaka, gljiva i sitnih beskičmenjaka.
Ptice
Grabljivice, sove, čaplje, detlići i pevačice naših predela, kao i paleognatne neletačice i morski jedriličari.
Ribe
Stanovnici planinskih potoka, velikih ravničarskih reka i morskih dubina — od pastrmke, kečige i šarana do ajkula.
Gmizavci i vodozemci
Kornjače, gušteri, zmije, daždevnjaci, mrmoljci i žabe — život između osunčanog kamena i šumske vode.
Biljke i gljive
Šumsko drveće, vodene biljke, mahovine i posebno carstvo gljiva, lišajeva i podzemnih mikoriznih mreža.
Mali svet beskičmenjaka
Divlji oprašivači, mravi, vilini konjici, jelenak, pauci, rečni rakovi, školjke i glavonošci.
Urednički izbor
Priča u fokusu
Jedna vrsta posmatrana iz tri ugla: portret organizma, fiziologija godišnjeg ritma i prostor koji mu je potreban za opstanak.
Mrki medved: život šumskog samotnjaka, ishrana i očuvanje populacija
Najkrupnija zver naših planinskih šuma uprkos snažnoj građi većinu godišnje energije dobija iz biljne hrane, šumskih plodova i žira. Saznajte kako prepoznati njegove tragove, zašto prelazi desetine kilometara i kako funkcioniše porodica Ursidae.
Brloženje mrkog medveda: kako telo mesecima miruje bez gubitka mišića i kostiju
Zašto zimsko mirovanje medveda nije isto što i duboka hibernacija puha ili tekunice, i kako organizam reciklira azot iz uree tokom zime u brlogu.
Saznaj kako radi zimski metabolizam →Šumski koridori i porodica medveda (Ursidae): zašto velika staništa moraju biti povezana
Kako autoputevi i seča prekidaju kretanje krupnih sisara između Tare, Golije i Dinarida i zašto je razmena gena ključna za opstanak malih populacija.
Uporedi sve vrste porodice Ursidae →Vrste i predeli Srbije
Priroda blizu nas
Od podunavskih plavnih šuma i starih hrastova do klisura i čistih planinskih vodotokova Srbije.
Evropska vidra
Evropska vidra, naučnog imena Lutra lutra, predstavlja ikoničnog predstavnika evropske faune vodenih staništa. Ovaj spretni i prilagodljivi predator, poznat po...
Beli sup
Beli sup, impozantni lešinar naučnog naziva Gyps fulvus, predstavlja ključnog sanitarnog radnika ekosistema Evrope, Azije i Afrike. Njegova uloga u uklanjanju...
Hrast lužnjak
Hrast lužnjak, naučno poznat kao Quercus robur, predstavlja jedno od najmarkantnijih i ekološki najznačajnijih drveta Evrope. Ovaj dugovečni lisno-opadajući...
Plavna šuma
Plavna šuma, poznata i kao populus tremula, predstavlja fundamentalnu komponentu evropskih i azijskih borealnih i umerenih ekosistema. Ova vrsta drveta, koja...
Mehanizmi živog sveta
Kako priroda funkcioniše
Jasna objašnjenja fundamentalnih bioloških procesa sa primerima iz prirode i detaljnim obradama.
Fotosinteza: od sunčeve svetlosti do hemijske energije života
Kako biljke, alge i cijanobakterije razlažu vodu, vezuju ugljen-dioksid i grade šećere koji hrane čitavu biosferu.
Eholokacija: kako životinje vide prostor pomoću odjeka
Uporedni pogled na ultrazvučni lov velikog potkovičara u pećinskom mraku i akustična sočiva ulješure i delfina pod vodom.
Prirodna selekcija: varijacije, nasleđivanje i prilagođenost
Zašto evolucija nema unapred zadat cilj i kako nasledne razlike u populaciji kroz generacije oblikuju složene adaptacije.
Indeks vrsta, porodica i pojmova
Istraži atlas (A–Ž)
Pretražujte po domaćem nazivu (latinicom ili ćirilicom, sa ili bez kvačica), naučnom latinskom nazivu ili regionalnom sinonimu (npr. medved / medvjed, foka / tuljan, šakal / čagalj).
Ekološke zajednice
Staništa i njihove priče
Nijedna vrsta ne živi izolovano: upoznajte fizičke uslove, spratovnost i mreže ishrane u šumi, reci i na livadi.
Šuma: spratovi krošnji, prolećni tepih svetlosti i život mrtvog drveta
Kako bukove i hrastove šume raspoređuju svetlost i vlagu kroz godišnja doba i zašto su stara stabla oslonac za detliće, gljive i jelenke.
Reka i potok: od hladnog izvora bogatog kiseonikom do mirnih plavnih rukavaca
Kako brzina struje, temperatura i šljunkovito dno određuju gde žive pastrmke, larve tularaša, rečni rakovi, vodomari i vidre.
Livada: mozaik trava, divljih orhideja, solitarnih pčela i dnevnih leptira
Kako umereno košenje i ispaša čuvaju cvetnu raznovrsnost od zarastanja u šiblje i šta se dešava ispod busena trave.
Pogledaj pažljivije · Terensko zapažanje
Zašto kivi ima nozdrve na samom vrhu kljuna, za razliku od ostalih ptica?
Kod gotovo svih ptica nosni otvori nalaze se u osnovi kljuna, blizu glave. Novozelandski kiviji (rod Apteryx) predstavljaju izuzetak: njihove nozdrve smeštene su na samom vrhu dugog, blago povijenog kljuna, uz senzorne jamice osetljive na sitne vibracije u vlažnom šumskom tlu.
Dok noću utiskuje kljun u humus tražeći kišne gliste i larve insekata, kivi doslovno njuši plen ispod površine zemlje pre nego što ga dodirne.
Pročitaj više u pregledu porodice kivija (Apterygidae) →Sezonski pogled · Okvir za posmatranje u Srbiji
Jesen u šumama i uz vode Srbije: priprema za zimu i semenske zalihe
U oktobru i novembru listopadne šume ulaze u fazu opadanja žira i bukvice — period ključan za ishranu mrkog medveda, divlje svinje, sivog puha, veverice i šojke. Istovremeno, gljive razlagači i mikorizne vrste razvijaju jesenja plodna tela u vlažnoj stelji.
Na terenu posmatrajte tragove u vlažnom blatu i razlike između srodnih vrsta pomoću naših uporednih vodiča.